• Ul. Frana Kesterčaneka 2a, Zagreb
  • Pon - Pet: 12:00 - 20:00

Imate li zub koji nedostaje i želite ga zamijeniti fiksnim, dugotrajnim i predvidljivim rješenjem?

Ako ste odgovorili potvrdno, možda ste idealni za dentalne implantate koji su najbliži prirodnim zubima. Istraživanja pokazuju da pravilan zagriz zadržan zubnim implantatima može uvelike poboljšati kvalitetu života. Jedan zubni implantat također može zamijeniti zub koji nedostaje bez promjene susjednih zdravih zuba.

Implantologija

  • zubni implantati koriste se za nadoknadu izgubljenih zuba. Prvi put postavljeni sredinom 1960-tih, postali su sve popularniji kao alternativa mobilnim protezama. Zubni implantati mogu se koristiti za podupiranje krunica koje zamjenjuju pojedinačne izgubljene zube, mostove koji zamjenjuju nekoliko izgubljenih zuba, pa čak i za proteze kod pacijenata koji su ostali bez zuba.

  • implantati se općenito proizvode od titana – metala za koji je poznato da je kompatibilan s tjelesnim tkivima i da se može integrirati s kosti tijekom cijeljenja.

  • zubni implantati prikladni su za većinu ljudi, sve dok su usta zdrava. Prije ugradnje implantata provodi se potpuna procjena zuba, tkiva i kosti, kako bi se utvrdilo je li prikladan za pacijenta. Procjenjuju se osobni čimbenici rizika i dogovara najadekvatniji plan liječenja za pojedinog pacijenta. To može uključivati i liječenje bilo koje druge bolesti zuba ili desni, kako bi zubni implantat imao najbolje šanse za uspjeh.

  • implantat se ugrađuje u čeljust. Tijekom zacjeljivanja, koje uobičajeno traje između dva i šest mjeseci, površina implantata stapa se s okolnom kosti, proces koji je poznat kao osteointegracija. Nakon što je ovaj proces završen, implantat je dovoljno stabilan da podrži jedan ili više novih zuba. Nakon razdoblja zacjeljivanja uzima se otisak za izradu zuba, zub se postavlja na implantat, prilagođava se da odgovara obliku, boji i dimenzijama usta, vraća se funkcionalnost zuba i estetika osmijeha.

  • sam postupak trebao bi biti bezbolan. Bolan osjećaj u ustima može potrajati tjedan dana nakon zahvata, no postoje postupci za kontrolu nelagode na koje pacijenta upućuje stomatolog.

  • prema literaturi, 80% implantata traje više od 10 godina. Zubni implantati trebaju doživotno održavanje, slično kao i zubi. Briga o implantatima slična je njezi zubi. U svakom posebnom slučaju pacijent dobiva upute, ali uvijek vrijede sljedeća opća pravila: korištenje odgovarajuće električne četkice za zube

  • u cilju održavanja oralne higijene, uz poseban naglasak pažljivijeg pranja i četkanja oko implantata.

  • svakodnevno korištenje interdentalnih četkica

  • uz četkicu za zube potrebno je tijekom dana primjenjivati i odgovarajuću četkicu za fino uklanjanje svih naslaga koje se nakupljaju između zuba i oko implantata.

  • redoviti pregledi – za većinu ljudi jednom godišnje

  • jednom godišnje stomatolog provjerava razinu kosti oko implantata kako bi se utvrdilo je li sve u redu i da nema pogoršanja. Ako se i pojave problemi, oni se redovitim pregledom rješavaju ranije i time sprečavaju komplikacije i daljnje liječenje.

  • supragingivno čišćenje odnosno odstranjivanje plaka, kamenca i eventualnih džepova potrebno je učiniti najmanje dva puta godišnje.

Tijek implantološke terapije

  • najvažnije je zapamtiti da se Vaša bolest desni može vratiti. Stoga je nakon tretmana bitna briga za desni.
  • nakon razgovora o mogućnostima liječenja, stomatolog ili parodontolog provodi temeljit fizički pregled stanja u ustima pacijenta, a uz pomoć rendgenske snimke i/ili CBCT dijagnostike (kompjuterizirana tomografija konusnim snopom) procjenjuje oblik i stanje koštanog tkiva i locira položaje važnih struktura – poput živaca i sinusa –  u odnosu na predviđeno mjesto implantacije. To omogućuje stomatologu da točno planira kako će implantati biti postavljeni. Dok se specijalističkim pregledom i tradicionalnom rendgenskom snimkom ponekad ne može identificirati eventualni problem ispod površine zuba ili unutar kosti, CBCT skeniranjem mogu se dobiti trodimenzionalne slike, u slučajevima kada je potrebna rekonstrukcija kosti prije postavljanja implantata.

  • operacija umetanja implantata može se provesti u jednoj ili dvije faze, ovisno o specifičnim okolnostima. U oba slučaja operacija uključuje mali rez na desnima kako bi se otkrila kost, a zatim pomoću posebnih bušilica priprema se “ležište” implantata u koje se implantat ugrađuje.

    (a) Postupak u jednoj fazi: implantat se ugrađuje u pripremljenu kost, a na njega se stavlja takozvana „ljekovita kapa“, koja strši iz desni. Ova ljekovita kapa uklanja se nakon završetka zacjeljivanja, koje obično traje dva do šest mjeseci, i zamjenjuje se trajnim nastavkom koji se naziva abutment (upornjak). Zamjenski zub – krunica – cementira se ili uvija na svoje mjesto iznad upornjaka.

    (b) Postupak u dvije faze: na gornji dio implantata stavlja se pokrovni vijak, a desni se zašiju preko njega za vrijeme cijeljenja. Potreban je drugi postupak za otkrivanje implantata (kroz mali rez na desni) i pričvršćivanje ljekovite kape. Zatim, nakon što desni zacijele, obično nakon četiri do šest tjedana, ljekovita kapa se uklanja i zamjenjuje upornjakom, koji je sada spreman za novu krunu.

  • operacija u dvije faze može biti potrebna ako postoji potreba za povećanjem koštanog volumena na mjestu implantacije pomoću koštanog transplantata ili tehnikom za regeneraciju kosti. Razlozi nedostatka kosti na mjestu implantacije mogu biti različiti, uključuju dugotrajni nedostatak zuba, trošenje zubne proteze i gubitak kosti zbog bolesti parodonta, starenja ili traume. Kod nedostatka zubi, desni i donja kost se s vremenom smanjuju.

  • kada desni potpuno zacijele, stomatolog uzima ponovno otisak zuba. Taj će se otisak koristiti za izradu modela zuba na kojem će zubni tehničar izgraditi krunu ili most, vodeći računa da postigne prirodnu završnu obradu koja odgovara ostalim zubima u ustima pacijenta.

  • kada je krunica ili zub gotov, stomatolog ih učvršćuje na upornjake preko zubnih implantata, provjerava pristaju li i izgledaju li dobro, i je li pacijentu ugodno pri zagrizu. Obično se radi o nekoliko pregleda kako bi se osiguralo da su implantati stabilni i dobri te da je pacijent potpuno zadovoljan gotovim rezultatom.

  • u nekim slučajevima potrebni su koštani transplantati ili regeneracija kosti da bi se pripremila čeljusna kost tako da može podržati implantat.

  • koštani transplantati rade se zbog povećanja širine i visine čeljusne kosti na mjestu implantacije.

  • postoje različite vrste nadomjestka za kost:

    Autologni transplantati koriste kosti iz nekog drugog dijela tijela, obično kuka.

    Alografti su transplantati koji koriste doniranu ljudsku kost iz “koštane banke” i djeluju na isti način kao autologni transplantati.

    Ksenografti koriste kost davatelja životinja, naročito krave (goveđa kost). Kost u transplantatu se s vremenom zamjenjuje vlastitim koštanim tkivom.

    Aloplasti su transplantati koji koriste sintetičke nadomjestke kosti koji su kemijski slični ljudskoj kosti. Ovi transplantati okvir su za novu prirodnu formaciju kosti.

    Autologna transplantacija je preferirana opcija jer ne postoji rizik da će je tijelo odbaciti. Nakon zahvata potrebno je pričekati najmanje tri mjeseca prije postavljanja implantata.

  • vođena regeneracija kosti je posebna tehnika koja pomaže dati koštanim stanicama prednost u odnosu na druge vrste stanica da se umnože i ispune područje na kojem je došlo do gubitka koštane mase. Obično stanice s površine desni i vezivnog tkiva puno brže popunjavaju praznine nastale parodontnim uništavanjem, u usporedbi s koštanim stanicama. To znači da kost možda neće imati priliku za regeneraciju čak i kad je upala uklonjena. U ovom postupku, barijerna membrana pokriva područje gubitka kosti i blokira pristup drugim vrstama stanica, dajući koštanim stanicama priliku da popune nedostatak. Barijera se može raspasti i na kraju nestati (resorbirati se) ili će je biti potrebno ukloniti u kasnijem postupku (neresorbirajuća).

  • sinus lift je postupak koji je ponekad potrebno provesti prije ili tijekom ugradnje implantata u stražnji dio gornje čeljusti kada nema dovoljno kosti. Ako ovo postane relevantno, Vaš implantolog će o tome razgovarati s Vama.

  • važno je napomenuti da se periimplantatne bolesti mogu razviti i oštetiti tkiva i kosti mnogo brže nego što je to slučaj s parodontitisom. Osim toga, periimplantitis je obično mnogo teže liječiti od parodontitisa.

  • ključ za sprječavanje pojave periimplantnih bolesti (periimplantatni mukozitis i periimplantitis) isti je kao i za sprječavanje gingivitisa i parodontitisa: dobra oralna higijena kod kuće.

  • budući da je periimplantitis češći u bolesnika s parodontitisom u anamnezi, te bi bolesnike trebalo temeljitije pratiti radi otkrivanja bilo kakvih znakova početka upale i gubitka kosti oko implantata.

  • jedna od ključnih mjera za preživljavanje implantata je izbjegavanje pušenja kako bi se spriječila pojava  periimplantnih  bolesti. Također se preporučuju godišnje snimke implantata, kako bi se otkrio rani gubitak koštane mase jer kod nekih pacijenata periimplantitis može započeti dvije do tri godine nakon ugradnje implantata.

  • redoviti pregledi kod stomatologa – parodontologa neophodni su kako bi se implantati i zubi mogli profesionalno očistiti i svi problemi riješiti prije nego ugroze stabilnost implantata i zdravlje desni.

    Ako pacijent primijeti znakove upale oko implantata, važno je odmah zakazati termin za pregled.

     

    Što je dobra dentalna higijena?

    Dobra dentalna higijena ključna je za zdravlje zuba i desni, pa tako i implantata.

     

    Što treba činiti?

  • hranite se zdravo i izbjegavajte slatke zalogaje

  • nemojte pušiti

  • isperite usta nakon jela ili upotrijebite žvakaću gumu bez šećera

  • četkajte zube najmanje dva puta dnevno

  • zaštitite zube štitnikom za zube (udlagom) pri bavljenju sportom

  • upoznajte se s premazivanjem (pečaćenjem) zuba kod djece

  • redovito odlazite na stomatološke preglede